O procesu stvaranja i razvoja europske monetarne politike, aktualnoj krizi u eurozoni te hrvatskoj monetarnoj i fiskalnoj politici, studentima poslijediplomskog specijalističkog studija “Prilagodba EU: upravljanje projektima i korištenje fondova i programa EU”, na kolegiju “Ekonomska i monetarna politika EU”, predavanje je održao profesor i ekonomski analitičar dr.sc. Luka Brkić, u subotu, 18. travnja 2015.

Svaka država članica usklađivanjem svoje ekonomske i monetarne politike s politikom Europske unije treba stvoriti temelj za održiv ekonomski rast, jačanje gospodarstva i povećanje konkurentnosti energičnijom provedbom strukturnih reformi i većom fiskalnom disciplinom. Hrvatska, napominje Brkić, i dalje nema suvremenu monetarnu politku, kao ni fiskalnu politiku, koja bi bila adekvatna izazovima pred kojima se nalazi.

Dužnička kriza koja je zahvatila pojedine članice eurozone, a ponaprije Grčku, zaprijetila je daljnjem proširenju eurozone i potakla “domino” efekt na gospodarstva drugih država članica i postavila trenutni sastav eurozone kao izazov ekonomske i monetarne politke Europske unije, objašnjava Brkić.

Kriza u eurozoni za Hrvatsku znači odgađanje uvođenja eura kao sredstva plaćanja, a Hrvatska će, naglašava profesor, teže zadovoljiti i tri maastrichtska kriterija vezana uz najveću dopuštenu razinu javnog duga, fiskalnog deficita i stabilnosti tečaja. Bez radikalnih rezova u javnoj potrošnji, a i zbog tereta otplate postojećeg javnog duga koji je dosegnuo 300 milijardi kuna, bit će teško održavati fiskalni deficit ispod granice od 3 posto BDP-a, kao i stabilnost tečaja kune, zaključuje profesor.