Vanjska i sigurnosna politika EU-a razvijala se postupno tijekom godina, omogućuje EU-u da govori i djeluje jedinstveno kada je riječ o globalnim pitanjima te ojača diplomatsku prepoznatljivost.

Vanjska i sigurnosna politika EU-a razvijala se postupno tijekom godina, omogućuje EU-u da govori i djeluje jedinstveno kada je riječ o globalnim pitanjima te ojača diplomatsku prepoznatljivost. Ulogu Europske unije u međunarodnim političkim i gospodarskim odnosima, aktualnoj ukrajinskoj krizi, borbi protiv terorizma, studentimaposlijediplomskog specijalističkog studija Prilagodba EU: upravljanje projektima i korištenje programa i fondova EU, objasnio je zastupnik grupacije EPP u Europskom parlamentu, Andrej Plenković, na predavanju, održanom u petak, 13.veljače.

 

Kao potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta, a od nedavno i član Odbora za parlamentarnu suradnju između EU-a i Ukrajine, Plenković je istakao ulogu europskih dužnosnika, visoke predstavnice za vanjsku politiku, Federice Mogherini i povjerenika za susjedsku politiku i pregovore o proširenju, Johanesa Hana u važnom procesu osnaživanja koherentnosti vanjskih aktivnosti Europske unije te hrvatskog povjerenika za međunarodnu suradnju i razvoj, Nevena Mimice.

 

S 23 milijarde eura na raspolaganju za vanjsku politiku, glavna zadaća Junckerove komisije, na planu vanjske politike, osim  aktivnosti razvojne, političke, humanitarne pomoći i promicanja zajedničkih europskih vrijednosti, je i donošenje sigurnosne strategije u okviru programa 2015-2030, objašnjava zastupnik. Europska unija, dodaje Plenković, politikom susjedstva, s zemljama poput Azerbejdžana, Armenije i Gruzije, razvija blisko partnerstvo i nastoji ih približiti Uniji, dok s zemljama južnog susjedstva, poput Izraela, djeluje kroz individulani pristup. Srž vanjske politike Europske unije je sveprisutnost, partnerstvo s ključnim zemljama i učinkoviti multilaterizam kroz djelovanje s drugim međunarodnim organizacijama i diplomatske misije i informacijske mreže najistaknutijih država članica, poput Njemačke, Francuske i Velike Britanije. 

 

Hrvatska kao članica NATO-a i Unije, mora osvijestiti javnosti i zauzeti čvršću poziciju u vanjskopolitičkom djelovanju i potaknuti raspravu na nacionalnoj političkoj razini, naglasio je Plenković.