Na Fakultetu političkih znanosti u sklopu nastave iz kolegija Politički sustav Europske unije u ponedjeljak 7. prosinca 2009. održano je predavanje na temu „Antikorupcijska politika u Hrvatskoj“, a kao gosti predavači sudjelovali su zamjenica ravnatelja USKOK-a Nataša Đurović te predsjednik Transparency Internationala Hrvatska Zorislav Antun Petrović.

Predsjednik TIC-a Petrović naglasio je da je TIH globalna nevladina udruga, koja djeluje od 2000. godine, a namijenjena je suzbijanju korupcije i njenih posljedica. Iako sam ne razotkriva počinitelje, TIH čvrsto surađuje s USKOK-om. Njegovi glavni ciljevi su prevencija i promjena sustava na temelju europskih okvira. Korupcija ili zlouporaba moći radi ostvarenja vlastitih interesa, bilo kakvo primanje i davanje mita, sukob interesa ili nepotizam smatraju se krivičnim djelima, a kako je predsjednik TIH-a Petrović naglasio, glavne uzroke pronalazimo u nepostojanju zakona, propisa i institucija kojima se kontrolira i sanira šteta, te nepostojanju transparentnosti što dovodi do nestanka vjere građana u sustav i institucije. Sklapanje ugovora u privatne svrhe i ostvarenja vlastitih interesa, pisanje privatnih dopisa tek su neki od oblika korupcije koji se nastoje iskorijeniti. Europska unija stoga služi kao primjer transparentnog sustava s boljim zakonskim okvirima, u njoj prepreka za korupciju ima mnogo više nego u tranzicijskim zemljama. Potrebno je aktivno dobrovoljno sudjelovanje građana, stvaranje učinkovitih mehanizama kontrole, te definiranje i precizno uređenje zakona.

Prema indeksu percepcije korupcije (IPK) od 10 do 1 (pri čemu je 10 najmanje korumpirana, a 1 najkorumpiranija država) procjenjuje se stupanj korumpiranosti svih država svijeta. Rezultati za 2009. godinu pokazali su da su najmanje korumpirane države Novi Zeland (9,4) te Danska (9,3), dok su Afganistan i Somalija pri samom dnu ljestvice s indeksima 1,3, odnosno 1,1. Što se tiče Hrvatske, od 1999. kad je iznosio 2,9 i 2009. kada mu je vrijednost 4,1 IPK je varirao kroz godine, ail njegovo naglo smanjivanje zamijećuje se tijekom pregovora s EU.

TI proveo je 2009. godine istraživanje Globalnog korupcijskog barometra kojim se prema ljestvici od 1 (nekorumpirani) do 5 (najkorumpiraniji sektor) nastoji utvrditi mišljenja građana o određenim sektorima i tijelima javne uprave. Tako su hrvatski građani dodijelili pravosuđu najlošiju ocjenu stavivši ga s 4.4 boda na vrh najkorumpiranijeg. Međutim ubrzo slijede državne službe i privatni sektor s 4,2 boda, te predstavnička tijela i političke stranke s 4,1 boda. Najmanje korumpirani pokazali su se mediji s 3,7 boda. S obzirom na ovako visoki stupanj nepovjerenja građana u institucije, TI, kao i druge udruge i organizacije, nastojat će i dalje činiti sve kako bi Hrvatska što prije ušla u Europsku uniju i povratila to povjerenje, upravo u suradnji s USKOK-om, Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. O njegovu nastajanju, ulozi i doprinosu  govorila je zamjenica ravnatelja USKOK-a Nataša Đurović.

USKOK je započeo s radom krajem 2001. godine, a uspostavljen je kao posebno državno odvjetništvo za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. Nekada su njegovu funkciju izvršavala brojna županijska i općinska državna odvjetništva, a svojim uspostavljanjem on je preuzeo vodeću ulogu na području cijele države. Sam USKOK ima nekoliko odjela, među kojima su najvažniji Odjel tužitelja, Odjel za sprečavanje pojava korupcije i za odnose s javnošću, Ured za istraživanje i dokumentaciju, te Ured za međunarodnu suradnju i zajedničke istrage.

Unutar USKOK-a svi zaposlenici, od ravnatelja, zamjenika do savjetnika i suradnika pri zapošljavanju podliježu određenim sigurnosnim provjerama, nadzoru i kontroli, a postoji i poseban etički kodeks. Vjerodostojnost institucija i povjerenje u njihov rad može se postići samo njihovim pridržavanjem. Kako je zamjenica ravnatelja USKOK-a istaknula, kaznena djela ne moraju nužno zaobići ni ured poput njega. U Latviji su tako početkom ove godine osuđeni dužnosnici agencije za suzbijanje korupcije KNAB zbog pronevjere zaplijenjenog novca, čime je pravosudni sustav u toj zemlji naglo izgubio vjerodostojnost. Pokazalo se da ni zemlje Europske unije nisu posve otporne na problem korupcije, ali nastoje brzo i efikasno sanirati štetu.

Kad je u pitanju korupcija, najčešće se govori o primanju i davanju mita te zlouporabi položaja. Iako su davatelji mita inicijatori, njegovi primatelji službene su i odgovorne osobe te za svoje (ne)djelo snose teže posljedice. Ukoliko dolazi do otkrivanja počinitelja, tada se od pravnih osoba, građana, navladinih organizacija i medija očekuje suradnja, iako mediji katkad znaju iskoristiti svoju poziciju te istupiti s pričom u javnost prije samog državnog odvjetništva. Po novom zakonu, svi predistražni postupci smatraju se državnom tajnom i onog trenutka kada se zna da istraga javnom objavom neće biti ugrožena, USKOK dopušta da se priča objavi. Isto vrijedi i za identitet prijavljene osobe, koji se taji do podizanja optužnice protiv te osobe. Da bi se prikupili dokazi i otkrili počinitelji koriste se brojne dokazne radnje poput nadzora i snimanja telefonskih razgovora i drugih komunikacija na daljinu, presretanje i prikupljanje računalnih podataka, tehničko snimanje prostora, tajno praćenje i snimanje i sl.

S obzirom na sve veći broj afera i podignutih optužnica u posljednje vrijeme, čini se da su te radnje uspješno primijenjene. 'Dijagnoza', 'Indeks' i 'Podravka' tek su neke od javnosti dobro poznatih slučajeva koji su uzdrmali pravosudni sustav, što potvrđuje dubinu i raširenost same problematike tijekom pristupanja Europskoj uniji.