U prepunoj dvorani Fakulteta političkih znanosti u četvrtak, 25. ožujka održan je okrugli stol pod nazivom „Hrvatska i Srbija na putu u EU“ kojeg su organizirali Centar za europske studije (CES) Fakulteta političkih znanosti, Fakultet političkih nauka iz Beograda i Službeni glasnik Beograd. Na okruglom stolu sudjelovali su bivši veleposlanik Republike Srbije u Hrvatskoj Milan Simurdić, bivša direktorica Ureda Vlade Srbije za pridruživanje EU dr. Tanja Miščević s Fakulteta političkih nauka, urednik časopisa Izazovi evropskih integracija mr. Nikola Jovanović, te prof. dr. Damir Grubiša, mr. Nataša Beširević i Hrvoje Špehar s Fakulteta političkih znanosti.

Profesorica Miščević predstavila je aktualnosti i probleme vezane uz proces približavanja Srbije Europskoj uniji, srbijanske suradnje s Haškim sudom i političke nestabilnosti u Srbiji. Prednosti dosadašnje europske integracije u Srbiji su razvijeni administrativni kapaciteti, značajna prilagodba zakonodavstva i suradnja između ministarstava, te određena neovisnost Ureda Vlade Srbije za pridruživanje EU. Problemi su slični onima u Hrvatskoj; reforma pravosuđa i javne uprave, no za razliku od Hrvatske, u Srbiji više od 60 posto građana podržava ulazak u EU. „Skidanje viznog režima povezano je s prihvaćanjem europskih integracija u Srbiji“, istaknula je profesorica Miščević, ističući kako srbijansko stanovništvo generalno govoreći nije spremno za veće reforme kako bi se prilagodilo konkurentnosti na tržištu EU, niti je informirano o EU, budući da svega 7 posto populacije smatra da posjeduje znanje o EU.

 

 

Urednik stručnog časopisa Izazovi evropskih integracija kojeg periodično tiska Službeni glasnik iz Beograda mr. Nikola Jovanović govorio je o izdanjima i publikacijama koje su namijenjene studentima, profesorima, ali i administrativnoj i pravosudnoj javnosti, kao i široj političkoj eliti u regiji. O propulzivnoj izdavačkoj djelatnosti govori podatak da je Službeni glasnik u svojoj ediciji o Europskoj uniji do sada tiskao 12 publikacija, a planiraju se i daljnji prijevodi autorskih klasika iz područja europskih integracija. Jovanović je pozvao mlade autore i znanstvenike iz Hrvatske na objavljivanje u ovom stručnom časopisu koji ima ambiciju postati referentna literatura o EU na području regije.

Problemi su u prošlosti, rješenje je zajednička EU budućnost

 

 

“Naš cilj nije samo članstvo u EU, već članstvo s dobrom pripremom. Cilj je da u razumnom vremenskom roku budemo ugledna i uspješna država članica EU, a ne članica drugog reda. Neke države se bolje spreme za članstvo i više profitiraju od njega, dok druge praktično ostanu na margini, uprkos formalnom statusu države članice. To su razlozi zbog kojih treba što ranije krenuti sa pripremom, debatom i promišljanjem”, istaknuo je na predavanju Nikola Jovanović. Osvrnuvši se na suradnju Hrvatske i Srbije napomenuo je da se radi o malim tržištima da bi bili međusobno konkurentni na europskom tržištu. Rješenje je u komplementarnom pristupu tržištu EU. „Bez obzira na opterećujuću prošlost, imamo zajedničku europsku perspektivu“, istaknuo je Jovanović.

 

 

„Problemi su na strani prošlosti, a rješenja su na strani budućnosti“, naglasio je bivši veleposlanik Republike Srbije u Hrvatskoj Milan Simurdić, danas potpredsjednik Europskog pokreta u Srbiji govoreći o odnosu Hrvatske i Srbije. Ulazak u EU za obje države pruža mogućnost suradnje, dok su nadmetanja moguća u interpretaciji prošlosti. Osvrćući se na pitanje Kosova, Simurdić je istaknuo kako u doglednom periodu ne očekuje veće promjene srbijanske službene politike prema statusu tog etniteta, još uvijek ne priznatog od svih država članica EU.

 

 

Hrvoje Špehar s Fakulteta političkih znanosti, nakon povratka iz Beograda gdje je kao stipendist u sklopu programa suradnje i mobilnosti u području visokog obrazovanja pod nazivom Basileus boravio šest mjeseci, govorio je o mogućnostima sveučilišne suradnje i programima stipendiranja.

Kosovo i Republika Srpska najzanimljivije studentima

Nataša Beširević, koordinatorica CES-a, u svom je izlaganju govorila o vremenskim ograničenjima zadnjeg kruga proširenja EU istaknuvši kako je prosječni proces pregovora s EU trajao 5 godina, dok je čitav proces priključenja od podnošenja aplikacije do priključenja trajao u prosjeku 9 godina. Prikazavši povezanost između procesa proširenja, demokratizacije, politike uvjetovanosti i trajanja procesa priključenja, Nataša Beširević je iskustva zadnjeg proširenja aplicirala na Hrvatsku, odnosno Srbiju.

 

 

Iznimno veliki broj studenata koji su nazočili ovom okruglom stolu ponajprije je zanimalo pitanje Kosova kao izazova srbijanskog priključenja EU, odnos Srbije prema Republici Srpskoj i mogućnosti zajedničkog ulaska u EU.
Odgovarajući na ova pitanja, profesorica Miščević je istaknula kako je politika Srbije prema Kosovu formirana samim Ustavom RS, koje ističe kako je Kosovo integrativni dio Srbije. Takve teritorijalne tenzije nisu neuobičajene ni u samoj EU, stoga ni sama EU neće utjecati na srbijansko priznavanju neovisnog Kosova, mišljenja je profesorica Miščević. Umjesto toga mogu se očekivati pojedinačni bilateralni pritisci i uslovljavanja od pojedinih država članica. U odnosu na Republiku Srpsku, Srbija je, kao uostalom i Hrvatska, garant Daytonskog ugovora i stoga podržava cjelovitost BiH, što je istaknuo i sam srbijanski predsjednik Boris Tadić. No, srbijanska pozicija prema Srbima u BiH uvijek će biti okrenuta razvoju posebnih odnosa, što je normalno u odnosu matične države prema svojim sunarodnjacima. „BiH je ključna za sigurnost čitave regije, uz istaknutu suradnju Hrvatske, Srbije i međunarodne zajednice“, istaknula je profesorica Miščević.

 

 

Osvrćući se na mogućnost da sve države Zapadnog Balkana zajedno uđu u EU, profesorica Miščević je odbila tu mogućnost, uz napomenu kako nema nikakvog opravdanja da se procedura pristupanja jedne države koči radi procedure neke druge države. Zajedništvo je moguće, ali na pitanjima suradnje trgovinskih odnosa.  
Ovaj iznimno posjećeni okrugli stol su, osim studenata i profesora Fakulteta političkih znanosti, pratili i predstavnici hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, kao i novinari srbijanskih medija Nin i Politika.