| Centar za europske studije organizirao okrugli stol o Katoličkoj crkvi i europskim integracijama |
| Srijeda, 09 Lipanj 2010 00:09 |
|
I europskeptici su dobri vjernici Svoje je viđenje uloge Katoličke Crkve u europskim integracijama prvi iznio dr. Tanjić, rekavši da govori iz perspektive katoličkog teologa. Prema njegovu mišljenju, u javnosti se često govori o podjeli na eurofile i na euroskeptike, a ta se podjela često primjenjuje i na samu Crkvu. Međutim, taj način razmišljanja zanemaruje pluralizam istaknut u Drugom vatikanskom koncilu. "Jedna te ista vjera može dovesti do različitih političkih angažmana," rekao je dodavši kako postoji puno katolika koji ne prihvaćaju Europsku uniju kao i onih koji smatraju da je to realni politički okvir.
Napomenuo je kako Crkvu u europskim integracijama prvenstveno motiviraju etičke vrijednosti te da je episkopat jedinstven u etičkim, a ne političkim pitanjima. "Katolička crkva razlikuje europske integracije od Europske unije jer u njima gleda etičko zajedništvo za razliku od političkih i ekonomskih integracija koje čine EU", rekao je dodavši kako Katolička crkva može biti kritički korektiv europskim integracijama. Kršćanske vrijednosti spasile Europu od barbara Po riječima profesora Grubiše EU je nastala u dijalogu federalističke struje, koju zastupaju socijalisti i funkcionalne zajednice koju zastupaju kršćanski demokrati. "Federalistička struja teži stvaranju europske naddržave", rekao je Grubiša dodavši kako kršćanski demokrati teže izgradnji praktične zajednice koja počiva na solidarnosti europskih naroda i izgradnji mira.
Profesor Grubiša osvrnuo se i na mitove i strahove prisutne prilikom ulaska u EU: gubitak nacionalnog suvereniteta, ugrožavanje hrvatskog identiteta, rekonstrukcija Jugoslavije, gubitak vrijednosti u svakodnevnom životu. U Hrvatskoj postoji još uvijek jak mit o gubitku nacionalnog identiteta ulaskom u EU, uslijed kojeg se zanemaruje činjenica da svaka država članica zadržava puni suverenitet; štoviše, zahvaljujući europskom sustavu, ulaskom u EU politička se moć Hrvatske može samo povećati, istaknuo je profesor Grubiša. Ocijenio je kako bi Katolička crkva morala biti više uključena u hrvatske procese pregovaranja s Europskom unijom.
Ekonomska ili kulturna integracija: dilema Katoličke crkve Dr. Črpić istaknuo je da je jedan od temeljnih problema europskih integracija pitanje razvoja društva kao takvog. Pri odgovaranju na taj problem, dvije filozofske struje (Marxova i Weberova) ukazuju na ekonomske i kulturološke faktore kao dominantne. Europa se počela integrirati na kulturnim temeljima, ističući zajedničke vrijednosti, a tek znatno kasnije u prvi plan izbijaju ekonomski čimbenici; religiju se istodobno počinje tretirati kao strukturu moći.
Međutim, sama Kristova žrtva negira načelo moći. To ne znači da Crkva nije politički faktor, ali su njezine mogućnosti ograničene na utjecaj na savjest pojedinaca. Stoga dilema nije u tome hoće li Crkva podržati integraciju Europe ili ne, nego leži u prirodi te integracije: hoće li ona biti ekonomska ili kulturalna? Što se pak tiče kulturalne integracije, njih Crkva potiče već dvije tisuće godina, ali isto tako odbija pregaziti svoje etičke vrijednosti, zaključio je dr. Črpić.
Lisabonski ugovor potaknuo dijalog s vjerskim organizacijama Hrvoje Špehar izlaganje je usredotočio na problem laičnosti u suvremenom društvu. Podsjetio je da je bit laičnosti sloboda i jednakost pojedinaca. Laičnost jamči opstanak demokratskog društva ograničavanjem partikularizama na privatnu sferu, čime javnu sferu čini dostupnom svima, budući da nitko ne smije isticati svoje vrijednosti na štetu ostalih. Laička država svakom građaninu jamči slobodu vjeroispovijesti, te je nespojiva s konceptom klerikalizma koji predstavlja zlouporabu religije u političke svrhe.  EU ne zauzima stav o odnosu država članica prema religijskom zajednicama, ali budući da sve donedavno institucije EU nisu imale reguliran odnos s njima, moguće je govoriti o načelu euro-laičnosti. Ta je situacija izmijenjena tek Lisabonskim sporazumom. Također je važno istaknuti da načelo laičnosti ne pretpostavlja sekularizaciju društva, te da dijalog između vjerskih zajednica i države može dovesti samo do obostrane koristi, rekao je Špehar. Nakon izlaganja, govornici su odgovarali na pitanja publike o euroskepticizmu, prednostima ulaska u EU, ulozi hrvatskog parlamenta u Europskoj uniji, te konkretnim učincima pristupanja Uniji. (Hina, IKA)
|
"Katolička Crkva i europske integracije" bila je tema okruglog stola održanog 7. lipnja u prepunoj dvorani Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu. Susret je organizirao Centar za europske studije Fakulteta političkih znanosti u suradnji s Nadbiskupijskim pastoralnim institutom i Centrom za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije. 
