Hrvatska i države Zapadnog Balkana u godišnjem Izvješću Europske komisije o napretku bila je tema okruglog stola koji se održao 16. Studenog 2010. u prostorijama Info centara EU pri Delegaciji Europske unije u Zagrebu. Panel diskusija koja je okupila znanstvenike i profesionalce koji se bave Europskom Unijom uz 60-ak posjetitelja i novinara pokušala je objasniti kakav je trenutačni položaj Hrvatske u pregovorima, o čemu govori Izvješće za Hrvatsku i kako je ono ocijenjeno od strane hrvatskih političara i stručnjaka, ali i kakva je situacijama u susjednim hrvatskim zemljama kad su u pitanju pregovori s Europskom unijom. Ovaj događaj organiziran je od strane Centra za europske studije koji djeluje pri Fakultetu političkih znanosti, usmjerenom na politička i politološka istraživanja Europske unije i europeizaciju Hrvatske.

 

Uvodnu riječ dao je prof. dr. Damir Grubiša, predstojnik Centra koji je ukratko objasnio važnost Centra za europske studije kao dijela Fakulteta političkih znanosti. Kako je istaknuo profesor Grubiša, Centar za europske studije zajedno s Fakultetom političkih znanosti proveo je i nekoliko istraživanja vezanih uz Europsku uniju, budući da bi funkcija same sveučilišne zajednice trebala biti poticanje rasprave o Europskoj uniji te proces europeizacije Hrvatske i njenih građana.

U pogledu Izvješća o napretku Hrvatske profesor Grubiša je rekao kako različite političke opcije imaju različita gledišta o njegovom sadržaju. S jedne strane, vladajući prikazuju pozitivne aspekte Izvješća dok se opozicija, ali i mediji, fokusiraju na područja koja zahtijevaju dodatan napor. Uz to, izvještavanje medija o sadržaju Izvješća je vrlo često površno. Stoga, cilj panela je bio organizirati objektivnu raspravu o tome što izvješća znače za Hrvatsku odnosno druge zemlje na koje se odnose.

Predstavnik Delegacije EU u Hrvatskoj Paolo Berizzi osvrnuo se na općenite karakteristike Godišnjeg izvješća o napretku. Svake godine u listopadu ili studenom Europska unija šalje izvješće o stanju pregovora svakoj državi s kojom se pregovori i vode. Izvješće se temelji na saznanjima same Europske unije, raznim dokumentima, izvješćima raznih organizacija i ustanova itd. Osim za zemlje s kojima se vode pregovori izvješće se pišu i za zemlje koje su već ušle u Europsku uniju, jezikom koji je prilagođen prosječnom građaninu. U izvješću se iznose i mišljenja javnosti kao i institucija te naravno kakav napredak je postignut (ovaj dio izrazito je bitan za države u fazi pregovora pregovora). U izvješćima za države koje se nalaze u fazi pristupanja EU, iznimno je bitno prepoznavanje diplomatskog izričaja kojim Europska komisija označava kakav napredak je postignut i u kojem vremenu. Berizzi je istaknuo kako je ekonomska stabilnost potencijalne države članice krucijalna za EU te kako je bitno da zemlja ima stabilnost i potencijal za napredak.

Glavni pregovarač za pregovore o pristupanju Europskoj uniji Vladimir Drobnjak, ocijenio je ovogodišnje izvješće o napretku Republike Hrvatske jako dobrim, posebice u usporedbi s ostalim zemljama Zapadnog Balkana. U ispunjavanju kopenhaških kriterija Hrvatska je ocijenjena kao stabilna demokracija, u području ekonomije kao jedina država u regiji već šestu godinu za redom ima funkcionirajuće tržišno gospodarstvo, a dobro je ocijenjena i regionalna i bilateralna suradnja. U sposobnosti preuzimanja obaveza iz članstva Europske unije pokazalo se da je Hrvatska postigla uspješan napredak u sva 33 poglavlja od 35 o kojima se pregovora. Glavni pregovarač Drobnjak je naglasio važnost označavanja kakav napredak je postignut te dodao da je isto tako bitno uzeti u obzir i kakva je bila mogućnost napretka. „Sve države članice Europske unije ocijenile su hrvatske pregovore vrlo dobrim te iskazale mogućnost njihova završetka sljedeće godine“, istaknuo je veleposlanik Drobnjak, ali isto tako napomenuto je i sve ono što Hrvatska još treba učiniti, s posebnim naglaskom na poglavlje 23 (pravosuđe i temeljna prava).

Predsjednica Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru Hrvatske – EU Marija Pejčinović Burić napomenula je da prije samog izvješća postoji i dokument „samoocjena“ u kojem država sama ocjenjuje svoj status prije nego se on ocijeni u Izvješću. Samo Izvješće odlično je diplomatski napisano i vrlo jasno pokazuje da je Hrvatska na kraju svog puta prema Europskoj uniji, jer se ove godine Izvješće odnosilo na cjelokupan napredak Hrvatske, a ne samo na posljednjih godinu dana. No, Marija Pejčinović Burić istaknula je kako „pravi“ posao u reformi pravosuđi i borbi protiv korupciji tek počinje nakon ulaska u Europsku uniju. Zbog dogovora oko Financijske perspektive EU 2013. – 2020. nužno je da se hrvatski pregovori završe prvom polovicom sljedeće godine. Ulaznica u EU je poglavlje 23 koje se odnosi na Pravosuđe i temeljna prava, istaknula je Pejčinović Burić.

U raspravi je sudjelovao i Budimir Lončar, savjetnik Predsjednika Republike od 2005. do 2009. Godine, te sadašnji predsjednik Savjeta za vanjsku politiku predsjednika RH. On se uglavnom osvrnuo na razvoj Unije kao i na to što ona predstavlja danas, nakon 53 godine svog djelovanja te koje je njeno značenje u svijetu. Budimir Lončar također je zadovoljan izvješćem o nepretku, no izražava i zabrinutost s ulaskom u Europsku uniju i odgovornostima koje ono nosi. „Zajedničke vrijednosti koje nalaže Europska unija su i velika obaveza i odgovornost, jer osim što se povećavaju interesi zajedničkih zemalja, povećavaju se i problemi siromaštva, malih nasuprot velikih država“, istaknuo je Budimir Lončar.  Raspravu je završio Branko Caratan, profesor Fakulteta političkih znanosti u mirovini i član Centra za europske studije, koji je ukazao na situaciju u nekim susjednim zemljama, poput Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine, istakavši važnost europeizacije balkanske regije za Europu.