U prepunoj dvorani Fakulteta političkih znanosti u ponedjeljak, 24. siječnja Centar za europske studije organizirao je okrugli stol pod nazivom "Europski put  Zapadnog Balkana: prepreke i izazovi". Pred brojnim studentima i profesorima fakulteta, predstavnicima diplomatskog zbora, hrvatskih ministarstava, agencija koje se bave Europskom unijom i novinarima govorili su prof. dr.Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Europskom unijom, mr.sc. Neven Mimica, predsjednik Odbora za europske integracije Hrvatskog sabora, mr.sc. Andrej Plenković, državni tajnik za europske integracije, Budimir Lončar, predsjednik Savjeta za vanjsku politiku i međunarodne odnose predsjednika RH, te veleposlanik Wolfgang Petritsch, kao specijalni gost predavač.
Ovu panel diskusiju organizirao je Centar za europske studije (CES), koji djeluje pri Fakultetu političkih znanosti i kao prvi akademski „think tank“ usmjeren je na politička i politološka istraživanja Europske unije i europeizaciju Hrvatske.

 

 

U uvodnoj riječi prof. dr. Damira Grubiše, predstojnika Centra i moderatora ovog okruglog stola istaknuta je važnost CES-a kao dijela Fakulteta političkih znanosti koji potiče raspravu o Europskoj uniji te proces europeizacije Hrvatske i njenih građana kao glavnu funkciju same sveučilišne zajednice. Pozdravljajući okupljene, dekan Fakulteta političkih znanosti prof.dr. Nenad Zakošek je izrazio zadovoljstvo prepunom dvoranom pripisujući to činjenici da su se na jednom mjestu okupili relevantni sudionici koji svojim bogatim iskustvom i znanjem mogu doprinijeti što boljem razumijevanju nastojanja zemalja Zapadnog Balkana da se čim prije uključe u europske integracijske procese.
Wolfgang Petritsch, glavni pregovarač EU u mirovnim pregovorima o Kosovu (1999.) i visoki predstavnik UN-a u BiH (1999.-2002.) istaknuo je da je unatoč svjetskoj gospodarskoj krizi koja je najjače zahvatila Europu, proces pristupanja EU i dalje privlačan zemljama Zapadnog Balkana. Na svjetskoj pozornici prisutna je nova institucionalna arhitektura u kojoj glavnu riječ vode zemlje G20 s naglaskom na progresivan rast Kine. Gospodarska kriza je uzrokovala i krizu europske valute koja je jedan od ključnih čimbenika potpune integracije europskog prostora. Drugi problem Europske unije su neintegrirane zemlje jugoistočne Europe, obilježene predrasudama o Balkanu, za koje je izvjesno da se u skorije vrijeme neće integrirati u EU, no zasad je bitno da surađuju, što još uvijek nije lako s obzirom da su zemlje Zapadnog Balkana prešle dugačak put prevladavanja nestabilnosti nakon desetljeća ratova i unutarnjih sukoba 1990-ih.

Veleposlanik Petritsch je spomenuo i goruće probleme u regiji; od Kosova preko makedonskog-grčkog spora oko imena do nemirne situacije u Albaniji. Europska Unija mora preuzeti proaktivnu ulogu u rješavanju sukoba na Kosovu, krize u BiH kao i moguće eskalacije sukoba između Albanaca i Makedonaca. Ti konflikti su, smatra on, iznimno štetni za ugled zemalja Zapadnog Balkana u Europi.
Jedan od koraka koje Europska unija treba poduzeti glede Zapadnog Balkana je jasno prikazivanja prednosti približavanja Europskoj uniji, posebice građanima same regije. Veleposlanik Petritsch se osvrnuo i na dosadašnja postignuća EU u regiji ističući nedavnu viznu liberalizaciju za Schengenski prostor građanima Bosne i Hercegovine i Albanije.
Europska perspektiva koju imaju je najbolje sredstvo daljnje konsolidacije regionalne stabilnost i sigurnosti u interesu čitave Europe. Stalni intenzivni angažman Europske unije pomoći će regiji da razriješi preostala pitanja kao što su status Kosova te budućnost Srbije i Crne Gore. Na samom kraju svog izlaganja dr.Petritsch rekao je da sami građani trebaju shvatiti koje koristi imaju od reformi koje se provode u sklopu integracije u Europsku uniju.

Pusić: Od poludemokracije do konsolidirane države uz pomoć EU

Nakon Petritscha riječ je dobila prof.dr. Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU. Svoje izlaganje je započela anegdotom o jednom britanskom diplomatu, inače euroskeptiku, koji je na sastanku s Odborom izjavio kako EU polako gubi svoju ulogu, postaje breme za države članice te je na pragu dezintegracije. „Reakcija hrvatskih članova je bila kako bi unatoč tome Hrvatska ipak željela ući u EU, a onda neka se dogodi što se dogoditi mora“, izjavila je prof. dr. Pusić.

 

 

Europska unija je, prema profesorici Pusić, najveći politički izum našeg doba te i dalje ostvaruje svoj primarni cilj – mir i napredak. Hrvatska je prva poslijeratna zemlja koja ulazi u EU, a sa zemljama Unije dijeli i najviše sličnosti. Upravo zbog iskustva rata Hrvatska razumije važnost stabilnosti i mira. Naglasila je kako je politička stabilnost ključ i glavni razlog hrvatskih nastojanja za što bržim ulaskom. Osobite prednosti vidi na gospodarskom planu zbog veličine tržišta na koje ulazimo. Hrvatska je uz sve probleme dobro iskoristila pristupni proces i tako stvorila kvalitetne temelje za potpunu konsolidaciju, iako je pred njom još puno posla u zatvaranju preostalih poglavlja pregovora. Istaknula je napredak Hrvatske u zadnjih deset godina od jedva vidljive demokracije do konsolidirane zemlje. Pritom je naglasila zaslugu ljudi iz tima premijera Račana u otvaranju pregovora o pristupanju.

 

 

"Iskustvo Hrvatske može itekako pomoći zemljama regije zbog institucionalnih, historijskih i političkih sličnosti“" naglasila je profesorica Pusić. Hrvatski ulazak u EU će biti dokaz zemljama regije da je integracija u Uniju izvediva. Nije propustila istaknuti činjenicu o brojnim mitovima uvriježenima kod građana Hrvatske; kako smo najljepša i najčišća zemlja na svijetu. Tome je suprostavila činjenicu da Hrvatska tek treba zadovoljiti europske norme; do 2018. moramo dostići standarde čistoće vode za piće, a najkasnije do 2019. razviti i integrirati sistem zbrinjavanja otpada. „Dakle neće EU oteti naše vode, zemlju i zrak, ulazak u Uniju će omogućiti dostizanje standarda koje su postavile članice.”, istaknula je profesorica Pusić. Za kraj je istaknula pozitivne promjene u upravi, sudstvu te borbi protiv korupcije.

Mimica: Regiji nedostaje političkog kompromisa, a EU predanost proširenju

Predsjednik Odbora za europske integracije Hrvatskog sabora mr.sc. Neven Mimica staknuo je kako će ulazak Hrvatske u Europsku uniju biti motiv i poticaj zemljama u regiji. Mimica se prisjetio obećanja koje je Europska zajednica još 1980-ih godina dala zemljama s „pogrešne“ strane Berlinskog zida; da će i one jednom postati integrirane u Uniju. U regiji, smatra on, Hrvatska ima najveći politički kapacitet i jedina je postigla politički kompromis među političkim strankama o ulasku u EU, te će zbog toga ona biti prva članica Unije. Također se osvrnuo i na ciljeve koje je regija imala u 2010.; razvoj dijaloga između Prištine i Beograda,  Crne Gore i Albanije, te BIH i Albanije; zatim odnosa Europske unije po pitanju Makedonije i Albanije, te ukidanje viza za ulazak na prostor Europske unije.

 

 

Kao glavni nedostatak EU Mimica je naveo političku neodgovornost. „Potrebno je više političke posvećenosti od strane EU kako bi sve zemlje u regiji bile članice EU do 2018. godine“,istaknuo je Mimica pozvavši na obnovu Solunske agende iz 2003. kada su se države Zapadnog Balkana i EU obvezale na intezivnu suradnju koja će završiti punopravnim članstvom.
Državni tajnik za europske integracije MVPEI mr.sc. Andrej Plenković kao prioritete je istaknuo ulazak susjeda u EU te zalaganje za stabilnost u regiji. Iako postoje razlike među zapadnobalkanskim zemljama, samo zajedničkim naporima one se mogu uključiti u europski integracijski proces, istaknuo je državni tajnik Plenković.

 

 

Budimir Lončar, predsjednik Savjeta za vanjsku politiku i međunarodne odnose Predsjednika RH, kao posljednji govornik istaknuo je kako samo funkcioniranjem pravne države, prevladavanjem ratnih strahota kroz zajedničko povjerenje i suradnju te pristupom EU i NATO-u možemo ostvariti prosperitet regije.

Eurozona, Hrvati u BiH i kako "prodati" EU

Pitanja prisutnih novinara i studenata većinom su bila upućena veleposlaniku Wolfgangu Petritschu, među njima i vidi li EU Hrvatsku kao članicu eurozone. Veleposlanik Petritsch je upozorio kako će i nakon našeg ulaska u EU trebati dosta vremena da se uskladi ekonomska i monetarna politika i da se uopće počne razmišljati o ulasku u eurozonu. Jedno od pitanja se odnosilo i na problem Hrvata u BiH, na što je Petritsch odgovorio objašnjenjem kako problem ne leži samo  u spornom Daytonskom sporazumu nego i  u Washingtonskom sporazumu potpisanom godinu prije njega. „Za taj problem nema jednostavnog rješenja, ali je uloga Hrvatske u rješavanju tog problema i više nego važna. To je još jedan razlog ulaska Hrvatske u EU jer će nakon toga imati puno veći utjecaj i moć promjene sadašnjeg stanja Hrvata u toj državi.“, istaknuo je Petritsch.

 

 

Jedno od pitanja koja su bila postavljena govornicima, bilo je i pitanje; kako ˝prodati˝ ideju Europske unije građanima Hrvatske a i šire, koji se svakodnevno bore sa visokom stopom korupcije i nezaposlenosti? Veleposlanik Petritsch istaknuo je kako je politička, ekonomska i socijalna stabilnost najatraktivniji argument Europske unije. Govoreći o transparentnosti samog pregovaračkog procesa i zatvorenih poglavlja državni tajnik Plenković istaknuo je kako je normalno da se o poglavljima ne priča javno kako bi se ostavila određena fleksibilnost pregovaračima i da će tek završetkom pregovora postati jasno što je ispregovarano, čemu se suprostavila profesorica Pusić ističući kako bi zatvorena poglavlja trebala biti obznanjena hrvatskoj javnosti. Na pitanje o prioritetima hrvatske politike u EU, profesorica Pusić naglasila je kako bi oni trebali slijediti prioritete koje ističu fondovi EU.
Na kraju ovog 2-satnog okruglog stola, predstojnik CES-a profesor Grubiša pozvao je sudionike na sljedeći susret u travnju, kada je planirano okupljanje studenata i profesora koji se u regiji Zapadnog Balkana bave europskim studijima.