O tome što je Dunavska regija i Dunavska strategija Europske unije govorio je predstojnik Centra za europske studije profesor Grubiša, dok je profesor Cipek predstavio povijesni koncept razvoja Srednje Europe. Posebni gost okruglog stola dr. sc. Erhard Busek naglasio je mogućnosti i probleme regionalne suradnje u Srednjoj Europi i Dunavskoj regiji.

Dunavska regija kao prioritet Europske unije

Što bi moglo povezati 115 milijuna stanovnika iz osam članica Europske unije (Njemačka, Austrija, Češka, Slovačka, Slovenija, Mađarska, Bugarska i Rumunjska), te šest nečlanica Europska unije i Podunavlja (Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Ukrajina i Moldova) izuzev rijeke koja teče tim državama? Sudeći prema Dunavskoj strategiji Europske komisije koja je predložena u prosincu 2010. godine jedanaest prioritetnih područja od zajedničkog interesa vezanih uz klimatske promjene, zagađenje okoliša, prometnu i energetsku povezanost, jačanje kulturne suradnje i turizma. Strategija usvojena u travnju ove godine trebala bi poslužiti kao temelj suradnje na budućim makroregionalnim projektima iz struturalnih i kohezijskih fondova kojima je EU u razdoblju 2007. – 2013. namijenila oko sto milijardi eura, napomenuo je profesor Grubiša.

 

 

Nepostojeća Srednja Europa u germanskoj i slavenskoj percepciji

Profesor Tihomir Cipek osvrnuo se na pojam Srednje Europe koji je, kako navodi, primarno politički jer ne postoje precizno iscrtane granice Srednje Europe. Povijesno se Europa nije dijelila na istok i zapad, već sjever i jug, ali takva podjela mijenja se Napoleonovim ratovima, istaknuo je prof.dr.sc. Cipek, nadodavši kako za pojam Srednje Europe postoje dva tumačenja. Prvo je germansko koji smatra da je Srednja Europa (Mitteleuropa) savez država od Baltika do Jadrana koje trebaju štititi germanske narode od francuske i ruske opasnosti. Druga je slavenska koncepcija koja smatra da je to savez država koje trebaju štititi slavenske državice. Od 1980-ih godina pojam Srednje Europe su počeli aktivnije koristiti njemački socijaldemokrati kako bi nadvladali razdvojenost i sukobe Istoka i Zapada Europe. U to se doba javlja i novi pojam Istočne Europe, karakterističan za period Hladnog rata. Profesor Cipek slijedi tezu pisca Milana Kundere koji smatra da koncept Srednje Europe po političkoj tradiciji i građanskoj kulturi ne podržava opravdanost komunističkih diktatura, čime posljedično niti Rusija ne spada u Europu.
Danas Srednju Europu čine zemlje izašle iz komunističkih diktatura, uglavnom temeljene na kršćanstvu, kojima se pripada na temelju prihvaćanja ili ne prihvaćanja načela demokracije.

Srednja Europa kao politička konstrukcija i Dunav kao sjecište kultura

„Srednja Europa je mentalni sklop koji možemo povezati međusobnom suradnjom, politička konstrukcija, više nego kulturološki i povijesni koncept“, istaknuo je dr. sc. Erhard Busek. Dunavska regija ima bogatu povijest, sjecište je brojnih kultura, područje kroz koje su prolazili brojni narodi ostavivši svoje kulturne tekovine. Prema Buseku, Dunav se povijesno može usporediti s rijekom Rajnom, no ona je za razliku od Dunava u 90% svog toka iskorištena u prvenstveno gospodarske svrhe. Iskoristivost Dunava je svega 7%, što čini temelj buduće suradnje na rijeci koja je kroz povijest razdvajala stanovništvo. Iskoristivost Dunava je jako slaba zbog, kako navodi Busek, slabe i stare opreme na obali koju treba poboljšati i obnoviti, te više od stotinu brodskih olupina na dnu rijeke koji utječu na kvalitetu vode, turizma i ribarenja. Kako bi se poboljšala zaštita prirode, vode i samih transportnih puteva posebno je važno iskoristiti projekte koji se Dunavskim zemljama nude kroz razne oblike kohezijskih i strukturnih fondova EU i unaprijediti regionalnu suradnju carinskih službi. Zanimljiv je primjer Moldove kroz koju protječe samo 600 metara te rijeke, a koja je prepoznavši važnost Dunava za transport izgradila luku na raspoloživoj obali.
„Iako su ljudi koji žive u Dunavskoj regiji različite nacionalnosti svi su oni povezani Europom i zajedničkim europskim identitetom.“, zaključio je dr. sc. Erhard Busek ovaj okrugli stol o regionalnoj suradnji u Srednjoj Europi i Dunavskoj regiji.